COURAGE
povezivanje zbirki

×

Uvod

Ovo je vodič za korišćenje obrazovnog materijala koji je osmišljen u okviru projekta COURAGE. U njemu se mogu naći neke informacije i smernice za nastavnike, koji planiraju da koriste nastavu i igre u radu sa svojim učenicima. Cilj vodiča je da jednostavno pomogne u kreativnom i raznolikom korišćenju materijala (kao što je Registar – kompleksna baza podataka, koja obuhvata zbirke o kulturnoj opoziciji), a ne detaljno izlaganje obrazovnog plana korak po korak. Nastavnici bi trebalo da planiraju svoje časove ili obrazovne aktivnosti (poput projekata, ekskurzija, debatnih radionica, itd.) koristeći različite delove datog materijala (jednu celu lekciju, neke delove njenih tekstova, stavke u Registru naznačene u lekcijama, igre na „Igralištu”, neke od zadataka na kraju lekcija, itd.) uzimajući u obzir posebnosti svojih učenika i njihove sopstvene obrazovne ciljeve. Ukratko, ovaj vodič upoznaje nastavnike sa Registrom i njegovom obrazovnom primenom, ostavljajući prostor za širok spektar nastavničkih aktivnosti bez pružanja konkretnih nastavnih planova i metodoloških smernica.

 

Projekat COURAGE, Registar i njegova primena u obrazovanju

Projekat COURAGE (“Cultural Opposition – Understanding the CultuRal HeritAGE of Dissent in the Former Socialist Countries” – „Kulturna opozicija – Razumevanje kulturnog nasleđa otpora u nekadašnjim socijalističkim zemljama”) bavi se bogatim nasleđem kulturne opozicije u nekadašnjim socijalističkim zemljama Istočne Evrope istražujući zbirke o kulturnoj opoziciji. Cilj projekta je da prevaziđe dobro poznate prikaze propagande i umetnosti socijalističkog realizma, uprošćene interpretacije kulturnog života ovog perioda, dobro poznate trope i klišeje političkog otpora i neslaganja, i da se fokusira na različite oblike kulturne opozicije u svakodnevnom životu i građanske hrabrosti. Za ovaj projekat je kreirana online baza podataka, koja se naziva Registar. Sadrži opise zbirki u kombinaciji sa mnoštvom informacija o ljudima, događajima, grupama i tekstovima koji su povezani sa datim zbirkama.

Polazeći od ovog interpretativnog stanovišta, tim koji je osmislilo Registar je uveren da bogat materijal, koji je prikupljen tokom ovog projekta, vredi koristiti kao obrazovni sadržaj u različitim oblicima obrazovanja. Online obrazovni materijal će obelodaniti manje poznat kulturni život bivših socijalističkih zemalja i olakšaće kako nastavu, tako i učenje o ovom periodu. Na ovaj način, COURAGE će spoijiti vrednosti i istorijat opozicionih pokreta sa ličnim istorijama, lokacijama i društvenim grupama. Na taj način će se uspostaviti veza između istorijskih događaja i porodičnih i društvenih istorija savremene omladine.

Učenici srednjih škola su jedna od ciljnih grupa ovog projekta. Kroz bezbroj priča, podataka, tekstova, primera, ljudi, itd. sačuvanih u zbirkama, učenici će imati mogućnost da:

  • prodube svoje znanje o socijalističkom periodu,
  • imaju složeniji uvid u načine saradnje i opoziciono delovanje tokom tog perioda,
  • upoznaju se sa vrednostima različitosti mišljenja, bunta/ otpora/opozicionog delovanja,
  • kao i sa situacijama etičkih i političkih dilema saradnje i opozicije,
  • razviju veštine koje se odnose na istorijsko razumevanje;
  • i da razumeju zbog čega su poznavanje istorije i suočavanje sa prošlošću važni za budućnost.

 

Nastavnici mogu koristiti Registar i druge proizvode projekta kao otvoreno dostupne izvore bez ikakvih smernica. Međutim, projektni tim je ipak želeo da osmisli neke obrazovne materijale kako bi podstakao nastavnike da koriste COURAGE. Naši stručnjaci su odabrali nekoliko tema iz projekta i pripremili osam lekcija sa igrama i zadacima koji nude primere na koje se sve načine Registar (sa ostalim proizvodima projekta: priručnikom, filmskim festivalima i izložbenim materijalima) može koristiti.

Lekcije su namenjene učenicima viših razreda i srednjoškolcima (uzrasta 12-18). Iako neke delove materijala učenici mogu koristiti sami, lekcije su u osnovi osmišljene za nastavnike.

Registar i obrazovni rad, koji se na njemu zasniva, takođe imaju svoja ograničenja. Baza podataka je ipak samo izbor, a lekcije sadrže samo neke elemente ovih odabranih podataka. Fokus je prilično određen samim zbirkama. Pored toga, Registar uglavnom sadrži opise zbirki sa malim brojem pratećih informacija, i nudi manje tekstova i direktnog materijala iz samih zbirki. Zbog toga je u nekim lekcijama materijal iz Registra integrisan sa drugim izvorima.

Engleska verzija lekcija je osmišljena za međunarodnu publiku, sa ciljem da obuhvati istoriju različitih zemalja. Prevedene i prilagođene lekcije mogu sadržati lokalno interesantnije elemente, i više će biti usmerene na lokalna pitanja. Ipak, jedan od ciljeva projekta je da pomogne učenicima da upoznaju i razmotre čitav istočnoevropski kontekst, a ne samo svoj nacionalni.

 

Pedagoški principi i metodologija

S obzirom da nastavnici mogu koristiti lekcije onako kako žele i kao deo svog nastavnog rada, svaki nastavnik može slediti svoje sopstvene pedagoške principe, metodološke smernice i uobičajenu praksu. Ipak, mi ovde nudimo određeni pedagoški pristup, koji je pogodan za materijale i koji bi nastavnici mogli da slede kao jedan konceptualni okvir. Naša glavna pretpostavka jeste da putem upoznavanja sa ličnostima, ljudima, fenomenima, grupnim događajima, tekstovima i procesima iz prošlosti, koji su u vezi sa kulturnom opozicijom, mladi ljudi danas mogu usvojiti stavove, znanja i veštine koje su relevantne za savremeno doba.  Proučavanje istorije može pomoći učenicima da gledaju na svoju sadašnjost na drugačiji način. Lekcije omogućavaju analiziranje , a analiziranje znači usvajanje kritičkog pristupa našoj sadašnjosti i prošlosti. Ono obuhvata istraživanje, ispitivanje i veštine kritičkog razmišljanja. Dakle, lekcije predstavljaju složenost situacija, dilema i mogućih tumačenja. One nemaju za cilj da prenesu jedinstven i jednostran pogled na događaje. One podstiču pitanja i aktivno uključuju učenike u otkrivanje povezanosti između priča iz prošlosti i njihove sadašnje realnosti. Od presudnog značaja za ovaj obrazovni proces u okviru lekcija jeste da nastavnici aktivno pomažu učenike.

Naš koncept se zasniva na pedagogiji u čijem je središtu proaktivni pristup. Mi gledamo na učenike kao na aktivne učesnike, koji su takođe ukorenjeni u svojim sopstvenim kontekstima, baš kao i ljudi predstavljeni u lekcijama. Ovo za posledicu ima jednu pozitivnu tenziju između ljudskog delovanja, kapaciteta da se deluje proaktivno i ukorenjenosti u društveno-kulturnom kontekstu sa svojim ograničenjima i mogućnostima, i sa svojim referentnim tačkama koje određuju uverenja i načine razmišljanja. Nastavnici mogu iskoristiti ovu tenziju produktivno ističući sličnosti i razlike prošlih i sadašnjih istoriskih situacija, čime povećavaju društvene kompetencije svojih učenika. Učenici mogu na ovako kompleksan način posmatrati svoju stvarnost, i tako otkriti kako da je povežu sa svojim društveno-kulturnim kontekstom. Pored toga, uz pomoć nastavnika, učenici mogu steći za njih relevantna znanja, usvojiti veštine tumačenja izvora i razmišljati o svojoj stvarnosti sa ciljem da postanu proaktivni građani.

Takođe je važno pomenuti vezu materijala sa nastavnim planom i programom. Postoje fundamentalno različiti nastavni programi u različitim zemljama. Lekcije se mogu integrisati u nastavni program, naročito tamo gde nastavni program istorije i književnosti obuhvata eru državnog socijalizma, ali se isto tako mogu koristiti kao materijali koji prevazilaze zvanični nastavni program, a u okviru različitih školskih predmeta (na primer, na časovima koji se tiču umetnosti, etike ili građanskog obrazovanja), kao i u drugim obrazovnim aktivnostima poput projekata, tematskih nedelja u školama, školskih ekskurzija, itd. Nastavnici imaju odgovornost da prilagode lekcije i igre različitom sadržaju nastavnih programama i različitim situacijama. Ne preporučujemo da se tekstovi iz lekcija daju učenicima bez prethodnog uvoda, ali, nakon što dobiju uputstva od nastavnika i uz njihovu pomoć, učenici mogu sami koristiti materijale, Registar, zadatke i igre.

 

Struktura lekcija

Svaka lekcija na Internet stranici ima istu strukturu. Poslednji deo ovog kratkog vodiča predstavlja različite odeljke svake od lekcija uz opis njihove ulogu.

  • Kratak uvod predstavlja temu lekcije. U njemu je sadržaj lekcije sažet u dve-tri rečenice. Na Internet stranici, ovaj kratak sažetak se pojavljuje odmah pored naslova, omogujući korisnicima da razumeju temu časa.
  • Važni pojmovi navedeni u okviru Oni ovde nisu objašnjeni, a ponekad nisu ni precizno definisani u tekstu, ali su od presudnog značaja za razumevanje teme. Dakle, nastavnik treba da ih objasni ili bi učenici trebalo da pokušaju da ih definišu tokom obrazovnog procesa ili pretragom na Internetu uz pomoć nastavnika.
  • Predložene veštine na početku lekcije su ishodi učenja, koje učenici mogu da ostvare kao rezultat lekcije i njenih aktivnosti: čitanje tekstova, pretraživanje Registra, obavljanje zadataka, učestvovanje u igrama i razgovaranje o temama sa nastavnicima i vršnjacima. Idealno je da aktivnosti podstiče i vodi nastavnik, tako što će imati ove (moguće) ishode na umu, dok svakako može dodati još neke u skladu sa aktivnostima na času. Veštine predstavljaju važan obrazovni pristup koji je u vezi sa pedagogijom COURAGE-ovih lekcija, zasnovanom na proaktivnosti: ovaj pristup sugeriše da nastavnik treba da razmišlja o lekciji ne samo kao o temi koju treba da pokrije, već kao o putovanju koje razvija različita znanja, stavove i veštine, koje učenici usvajaju kroz proces učenja. Korisno je imati ove ishode učenja na umu kada se planira obrazovni proces, a ne samo usvojeno znanje o sadržaju lekcija.
  • Glavni tekst lekcija je sličan tekstu udžbenika, ali sa više interaktivnih elemenata. Teme su podeljene u poglavlja. Posle izvesne pripreme, nastavnik može tražiti od učenika da čitaju poglavlje, ali se preporučuje i da nastavnik predstavi sadržaj ili delove teksta. Nakon što nastavnik objasni o čemu se radi, učenici će moći da se vrate na tekst i biće im lakše da rade na njemu. Sam tekst je jednim delom predstavljanje istorijskih činjenica, ljudi, procesa i izvora, koji sumiraju i objašnjavaju temu na razumljiv način, ali takođe često pozivaju učenike da razmišljaju ili da pogledaju sadržaj Registra. Nastavnik može koristiti tekst i njegova pitanja kako bi pomogao individualni rad, grupne diskusije ili razgovore u učionici. Registar i njegovi linkovi su sastavni deo lekcija, i pružaju mnogo bogatiji materijal za učenje nego tekst ili sama lekcija. Registar takođe pruža učenicima beskonačne mogućnosti da istražuju i produbljuju svoje znanje kroz različite zbirke koje su u njemu predstavljene. U zavisnosti od raspoloživog vremena, nakon prezentacije i/ili nakon što učenici individualno čitaju tekst, nastavnik može tokom časa raditi zajedno sa učenicima u Registru: pretraživanje, čitanje, tumačenje; naizmenično, individualno, u parovima, u grupama, ili na nivou celog razreda, a potom može dati učenicima više (različitih) zadataka za korišćenje Registra individualno ili u grupama (kao domaći ili projektni rad). Neki od zadataka na kraju lekcija su primeri kako se Registar može koristiti za dalje učenje. U idealnom slučaju, učenici će uživati u korišćenju lekcija, Registra i Internet stranice, i što više budu uživali u tome, biće više motivisani da nastave svoje istraživanje i učenje posle časa. Čitav ovaj proces ovde opisan može biti vrlo drugačiji, na primer, ukoliko nastavnik koristi materijal za neki projekat ili tokom ekskurzije, itd. Ovaj opis (i sama lekcija) su samo skica mogućeg metoda.
  • Zadaci nude samo neke primere kako se mogu podstaći aktivnosti učenika i proces učenja. Obično se odnose na Registar i/ili na kontekst učenika. Nastavnici mogu dati ove ili pripremiti slične zadatke za svoje učenike uzimajući u obzir njihove okolnosti, potrebe i veštine. Važno je razmišljati o aktivnostima i zadacima kada se planira sam proces, s obzirom da se veštine vezane za lekciju mogu usvojiti putem aktivnosti, a ne samo čitanjem teksta. Ovo potonje bi trebalo planirati u skladu sa veštinama na koje bi nastavnik želeo da se fokusira.
  • Stručnjaci su osmislili neke dodatne H5P zadatke (igre) koji su postavljeni na „Igralištu” Internet stranice. Nastavnici ih mogu koristiti za proveravanje znanja učenika, ali su oni uglavnom namenjeni za individualnu upotrebu. Učenici se mogu igrati njima u procesu učvršćivanja stečenog znanja.