Ovaj odabrani artikal prikazuje tipičan sadržaj izdanja C.A.D.D.Y. biltena. Kao što se može videti, druga stranica iz osmog izdanja C.A.D.D.Y. biltena (1981.) sadrži kratke tekstove (svega jedan pasus) koncizno napisane. Karakterističan sadržaj ovih tekstova su vesti, koje se odnose na sudske kazne po različitim osnovama izrečene jugoslovenskim disidentima, koji potiču iz raznovrsnih društvenih slojeva (sveštenici, radnici, dekan fakulteta). Najinteresantniji je tekst „Dve godine za poeziju‟ o poznatom slučaju pesnika Gojka Đoga, koji je doprineo formiranju intelektualne opozicije u Beogradu, koja se pokrenula upravo zbog odbrane umetničkih sloboda. „Mora se napomenuti da je intelektualna zajednica u Beogradu reagovala otvorenim i javnim protestima protiv ovog suđenja za poeziju” (C.A.D.D.Y. bilten, 8: 2).
Gojko Đogo je osuđen na dve godine zatvora zbog objavljivanja zbirke pesama pod nazivom „Vunena vremena”, u kojoj je „metaforički aludirao na Titovu vladavinu kao zasnovanu na tiraniji, inerciji i neznanju” (Dragović-Soso 2002, 54). To je bio prvi put da se „sudilo poeziji”, te se podrška Đogu smatrala principijelnom odbranom slobode književnog i umetničkog stvaralaštva i tako okupila intelektualce koji su pokrivali čitav spektar političkih opcija (nacionaliste, nove levičare i liberale).
Slučaj Đogo je značajan po tome što je doveo do uspostavljanja prve institucionalne osnove intelektualnog aktivizma još od njegovog slamanja ranih 1970-ih. To se ogleda u formiranju „Odbora za odbranu slobode umetničkog stvaralaštva” pri Udruženju književnika Srbije u maju 1982. godine.
Tokom prve dve godine svog rada, Odbor je podigao glas protiv, između ostalog, krivičnog gonjenja i zatvaranja Đoga, zabrane knjige Dragana Antića „Slučaj Đogo – dokumenti”, zabrane pozorišnog komada „Golubnjača” u Novom Sadu, zabrane radio emisije „Beograde, dobro jutro” Dušana Radovića, zabrane zbirke pesama „Istočnice” Ljubomira Simovića, kazne of sedam meseci zatvora za dubrovačkog pesnika Milana Milišića, zatvaranja izdavačke kuće „Zapis”, onemogućavanja normalnog izlaženja lista „Književne novine”, zabrane knjige Nebojše Popova „Društveni sukobi – izazov sociologiji”, nezakonitog zadržavanja Borislava Pekića u Beogradu, zabrane komada Aleksandra Popovića „Mrešćenje šarana” u Pirotu, zabrane knjige Živojina Pavlovića „Ispljuvak pun krvi” (Kljakić 2015).